Nagovor na poeziju – odbrojavanje počinje ili što nam je preporučio Kristian Novak

U travnju i svibnju u Velikoj Gorici u organizaciji Galerije Galženica i Knjižnice Galženica održat će se niz zanimljivih umjetničkih i književnih akcija vezanih uz kulturu knjige i čitanja.

U Galeriji Galženica bit će postavljene tri izložbe koje će se baviti fenomenom knjige i čitanja u najširem mogućem smislu, a problematizirat će knjigu kao artefakt, njezinu simboličku funkciju, kulturološko pitanje njezina statusa, mistiku i (ne)popularnost rabljenih knjiga, odnos rabljenih i novih knjiga, specijalnih izdanja i slično. Prva izložba pod nazivom „Papir, škare, knjiga“ oslonit će se na distinkciju knjige kao objekta i teksta koji istovremeno može biti sadržan u knjizi, ali joj biti i oprečan. Dok tekst angažira um, knjiga angažira tijelo te postoji neovisno o sadržaju kojim je ispunjena. Knjiga je objekt na kojemu se vrše tri operacije: (ne)čitanje, rukovanje i cirkuliranje. Knjiga služi za skrivanje lica i pogleda, enciklopedija kao pridržavač vrata, zidovi stana ispunjavaju se lažnim knjigama ili knjigama koje nitko ne čita, a na stoliću u dnevnom boravku knjiga služi kao dekoracija. Drugačije se prema njima odnosimo ako su kupljene, posuđene, naslijeđene ili poklonjene, dobivene od poznanika ili kao promotivni dar od organizacije. Izložba će obuhvaćati umjetničke radove, knjige, tekstove i fizičke predmete koji tematiziraju određenu problematiku kako bi se materijalnim tragovima i interakcijom zornije prikazala određena pojava, a procesi opredmetili.

Popratni program uz izložbu uključuje susrete s akterima književne scene uživo – od nakladnika do autora – a posebnu pažnju privlače susreti sa suvremenim pjesnikinjama. Zato, pripremite se, jer odbrojavanje počinje, a mi vas od siječnja do travnja nagovaramo na čitanje poezije.

Mislimo da je vrijeme da se pomirimo s činjenicom da je čitati poeziju ponovno postalo cool. Nova generacija mladih pjesničkih lavova hrabro, iskreno i autentično svojim se stihovima uspinje iz podzemlja i mraka u kojem je poetski izraz bio nepravedno zanemaren.

Ako se još uvijek pitate zašto čitati poeziju… nemojte se pitati. Poezija je svugdje oko nas, uzbudljiva je, fascinirana jezičnim mogućnostima, povezana s performansom i teatrom, a ono o čemu se piše kao i način na koji to radi nova pjesnička generacija ponovno nas se tiču! Nova je poezija također baš po mjeri današnjeg vremena – pjesnici su na portalima i društvenim mrežama, stih možete tvitati ili poslati sms-om, fejsbuk kanalom svakodnevno su nam dostupni predobri stihovi koji nam mogu uljepšati dan kada na njih možda i slučajno nabasamo – malena sidra koja nas drže u kaosu svakodnevice. A da ne spominjemo knjige koje možemo uvijek iznova iščitavati i puniti baterije makar onim i jednim stihom koji nas takne do srži.

No, vratimo se zadaći koju smo si zadali, a to je da vas nagovorimo na čitanje poezije. Na nagovor (naravno!) Romane Perečinec, Velikogoričanke zaljubljene u poeziju i promotorice lijepe književnosti bilo kroz fantastične prijevode knjiga njemačkih i nizozemskih autora, bilo kroz intervjue i književne susrete u kojima pokazuje zavidno suvereno snalaženje u suvremenim književnim tokovima, odlučili smo zamoliti naše poznate književnike da nam preporuče pjesnike koje je danas vrijedno čitati. Kroz njihove preporuke upoznat ćemo vas s nekim novim pjesnicima koji će vas, vjerujemo, oboriti s nogu!

Prvi među jednakima je Kristian Novak, autor nagrađivanih i kazališno adaptiranih  romana „Črna mati zemla“ i „Ciganin, ali najljepši“. Na prošlogodišnjem gostovanju na malom književnom festivalu Turbooks u Velikoj Gorici otkrio nam je par pjesničkih imena čiju poeziju voli čitati, a kasnije dodao još neka… uglavnom, njegov su izbor i predmet našeg siječanjskog nagovora Alen Brlek, Monika Herceg, Marko Pogačar i Darko Šeparović. Pa krenimo redom!

 

brlekAlen Brlek : : : Rođen 1988. u  Zagrebu. Osnovnu i srednju školu završio u Puli i Rovinju. Dobitnik nagrade Na vrh jezika 2013. godine za zbirku poezije „Metakmorfoze“, u nakladi Algoritma.  Zbirku „Pratišina“ objavio je 2017. godine u Nakladi beogradskog Kontrasta. Objavljivan i hvaljen u e-časopisu Književnost uživo, Zarezu, Fantomu slobode, zborniku Tko čita?, internet portalima Strane, Kritična masa, …

http://www.ziher.hr/intervju-alen-brlek-pratisina/

https://www.kriticnamasa.com/item.php?id=824

 

hercegmonikaMonika Herceg : : : (1990., Sisak) Studentica je fizike na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Živi u Zagrebu. Osvojila je Nagradu Na vrh jezika za godinu 2017., drugu nagradu na međunarodnom natječaju za poeziju, Castello di Duino 2016. i prvu nagradu na regionalnom natječaju humoristično-satiričnog žanra “Stevan Sremac” 2017. Pjesme su joj objavljene u različitim časopisima i na portalima u Hrvatskoj i regiji te na Trećem programu Hrvatskog radija te u antologiji pjesnikinja “Ovo nije moj dom”. Za rukopis Početne koordinate dobila je nagradu Goran za mlade pjesnike 2017. i nagradu Kvirin za najbolju proznu zbirku mlađih autora. Članica je uredništva časopisa Poezija. Objavila: „Početne koordinate“ (SKUD I: G: Kovačića, 2018.).

https://www.kriticnamasa.com/item.php?id=1192

http://www.ziher.hr/intervju-monika-herceg/

http://kultipraktik.org/nagrade/objave/na-vrh-jezika/136-monika-herceg

 

pogacar Marko Pogačar : : : Rođen je 1984. godine u Splitu. Objavio je četiri knjige pjesama, tri knjige eseja te knjigu kratkih priča. Urednik je u književnom časopisu Quorum i dvotjedniku za kulturna i društvena zbivanja Zarez. Nagrađivan je za poeziju, prozu i esejistiku, te prevođen na tridesetak jezika.

https://www.kriticnamasa.com/item.php?id=268

https://www.mvinfo.hr/clanak/marko-pogacar-poezija-mora-biti-bomba-u-jeziku

 

separovicDarko Šeparović : : : (1987., Vela Luka) diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Objavio je zbirku pjesama “Autopilot” (Algoritam, Zagreb, 2015.). Jedan je od pokretača programa TKO ČITA? i projekta ZARON. Posjeduje dozvolu za voditelja brodice.

http://www.ziher.hr/darko-separovic-intervju/

https://www.kriticnamasa.com/item.php?id=862

 

 

*Tekstovi o autorima preuzeti su s portala Kultipraktik, domicilne web stranice Festivala Prvi prozak na vrh jezika http://kultipraktik.org/index.php, intervjui sa  http://www.ziher.hr i https://www.mvinfo.hr, a izbori iz poezije sa https://www.kriticnamasa.com