Gradska knjižnica Velika Gorica jedna je od institucija-čuvarica zavičajne baštine, u njoj je pohranjena Zavičajna zbirka u kojoj su prikupljene publikacije vezane uz povijest velikogoričkog područja i čitavog turopoljskog kraja, ali i recentna izdanja koja se vezuju uz našu lokalnu zajednicu.
Zbirku nastojimo neprestano obogaćivati novim knjigama, kartama, fotografijama, razglednicama, ali i doprinositi očuvanju baštine kroz obilježavanje važnih obljetnica osoba i događaja vezanih uz Veliku Goricu i Turopolje; zato istražujemo, kopamo po knjigama i časopisima, zavirujemo u privatne zbirke, rekonstruiramo činjenice i donosimo vam naše zavičajne projekte kojima je cilj bolje upoznati lokalnu zajednicu sa zaslužnim pojedincima i zanimljivim, a manje poznatim činjenicama.
Juraj Habdelić
400. obljetnica rođenja
Godine 2009. obilježili smo 400. obljetnicu rođenja velikog turopoljskog zavičajnog autora Jurja Habdelića, učenog isusovca iz Starog Čiča, književnika, propovjednika, rektora zagrebačkog Isusovačkog kolegija te jednog od najboljih i najpoznatijih kajkavskih pisaca 17. stoljeća.
Tim je povodom 17. travnja održan znanstveni skup koji se odvijao u organizaciji Gradske knjižnice Velika Gorica, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, te u suradnji s predstavnicima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Filozofskog fakulteta Družbe Isusove, Hrvatskih studija, Matice hrvatske, Instituta za filozofiju, Hrvatskog instituta za povijest i Instituta za slavistiku.
Na znanstvenom skupu sudjelovalo je trinaest izlagača (dr.sc. Ivica Martinović, prof.dr.sc. Ivo Pranjković, dr.phil.sc. Alojz Jembrih, dr.sc. Agneza Szabo, prof.dr.sc. Mijo Korade, prof. Franjo Pajur, p. dr.sc. Marijan Steiner, SJ, dr.sc. Vladimir Horvat, SJ, dr.sc. Hrvojka Mihanović-Salopek, dr.sc. Jozo Marević, dr.sc. Marica Čunčić, dr.sc. Mijo Lončarić i akademik dr.sc. Josip Bratulić) koji su govorili o raznim aspektima Habdelićeva života i djela.
Uz znanstveni skup postavljena je i izložba Isusovci u Turopolju o djelovanju tog velikog reda na našem zavičajnom području.Obilježavanje Habdelićeve godine nastavljeno je izdavanjem pretiska Habdelićeva djela Zerczalo Marianzko u suradnji sa Župom Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini, i to 347 godina nakon što je izvorno objavljeno.
Objavljeni pretisak svečano je predstavljen 27. studenoga, na obljetnicu Habdelićeve smrti, u župnoj crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini. Kao trajni spomen ove obljetnice objavili smo Zbornik radova sa Znanstvenog skupa o Jurju Habdeliću u kojemu je objavljeno petnaest stručnih članaka na temu Habdelićeva života i rada, a u njemu se nalazi i materijal sa izložbe Isusovci u Turopolju koja je bila postavljena uz održavanje Znanstvenog skupa.
Izložba "Isusovci u Turopolju"
Za vrijeme održavanja Znanstvenog skupa o Jurju Habdeliću u Izložbenom prostoru Pučkog otvorenog učilišta otvorena je prigodna izložba Isusovci u Turopolju kojom je na deset plakata po prvi puta predočeno djelovanje Isusovaca rođenih u Turopolju od početka djelovanja Družbe Isusove u Hrvatskoj pa do današnjih dana.
Materijal za izložbu sakupili su i obradili djelatnici Gradske knjižnice Velika Gorica Lidija Badanjak, Stipo Bilić i Ivana Grubačević. Osim materijala izloženog na plakatima, izložena je i sva važnija literatura o isusovačkom redu u Hrvatskoj te knjige turopoljskih isusovaca.
Prikazana su i grafička rješenja akademskog slikara Mate Lovrića za materijale Znanstvenog skupa, a bistu Jurja Habdelića (gipsani model za brončani otisak bista postavljenih ispred Filozofskog fakulteta Družbe Isusove i u Starom Čiču) za potrebe izložbe ustupio je akademski kipar Mladen Mikulin. Izložbu je prigodnim riječima otvorio prof.dr.sc. Mijo Korade.
Emilij Laszowski – turopoljski Tacit
140. obljetnica rođenja
Godine 2008. navršilo se 140 godina od rođenja Emilija Laszowskog, iznimnog kulturnog djelatnika, arhivista i povjesničara Plemenite općine turopoljske.
U suradnji s Plemenitom općinom turopoljskom i Družbom hrvatskoga zmaja Gradska knjižnica Velika Gorica organizirala je svečano obilježavanje te obljetnice na samo Jurjevo, 23. travnja, u prostoru povijesnog Grada Lukavca.
Uz predstavljanje monografije o Emiliju Laszowskom dr. Milovana Petkovića, postavljena je i prigodna izložba Laszowski u 10 slika u čast tom povjesničaru koji je svojim marljivim radom na prikupljanju povijesnog materijala o Turopolju zadužio naš zavičaj.
Većinu sakupljenog materijala objavio je u posebno zapaženom djelu iz srednjevjekovne i novovjeke povijesti Turopolja pod naslovom Povijest Plemenite općine Turopolja, u tri sveska, a napisao ga je uz suradnju J. Barlea, V. Deželića i M. Šenoe.
Ovo vrijedno djelo, koje je financirala Plemenita općina turopoljska, ostalo je do danas temeljna i gotovo jedina povijesna knjiga o Turopolju od vremena Rimljana i doseljenja Hrvata pa sve do početka 20-tog stoljeća.
Izložba “Laszowski u 10 slika”
Juraj Mulih – Apostol hrvatskoga naroda
obilježavanje 320. obljetnice rođenja i 260. obljetnice smrti
U 2014. godini navršeno je 320 godina od rođenja i 260 godina od smrti Jurja Muliha, isusovačkog propovjednika, duhovnika, misionara, prosvjetitelja i pisca. Gradska knjižnica Velika Gorica u čast tih dvaju okruglih” obljetnica organizirala je 29. travnja stručni skup s temom „Juraj Mulih – apostol hrvatskoga naroda”. Stručni skup organizirali smo sa željom da se što širi krug ljudi upozna sa životom i djelovanjem ovog zavičajnog, ne samo pisca, nego i neumornog prosvjetnog radnika.
Juraj Mulih sa žarom je radio na prosvjećivanju puka prve polovice osamnaestog stoljeća, narod ga je zauzvrat volio i štovao, a njegova djela nose trajnu i vrijednu poruku i ljudima današnjice.
Pokrovitelji skupa bili su Grad Velika Gorica, Zagrebačka županija i Turistička zajednica Grada Velike Gorice.
Stručni skup o Jurju Mulihu započet je službenim dijelom – izlaganjima hrvatskih znanstvenika na temu života i djelovanja Jurja Muliha, u holu ispred vijećnice postavljena je prigodna izložba, a nakon izlaganja uslijedio je posjet obnovljenoj kuriji Modić-Bedeković u Donjoj Lomnici u kojoj je na restauriranom klaviru održan koncert duhovne glazbe.
Isusovački propovjednik Juraj Mulih rođen je prije 320 godina u turopoljskom selu Hrašće. Godine 1714. stupio je u Družbu Isusovu, te se školovao u Zagrebu, Beču, Trnavi i Banjskoj Bistrici. Nakon školovanja radio je kao profesor na Klasičnoj (Isusovačkoj) gimnaziji u Zagrebu, a od 1727. godine pa do smrti 1754. godine kao pučki misionar obišao je cijelu Hrvatsku, Slavoniju, Prekomurje i sve krajeve Ugarske naseljene Hrvatima.
U gotovo tri desetljeća svog misionarskog djelovanja Mulih je neumorno radio na suzbijanju nepismenosti, na prosvjećivanju puka, na popularizaciji knjige. I sam je autor preko trideset djela – molitvenika, katekizama, pjesmarica – a najpoznatija su katekizam Posel apoštolski (1742.), molitvenik Nebeska hrana i kajkavska početnica Abeczevicza (1746.). Regule dvorjanstva – objavljene u knjizi Duhovno zercalo (1742.) – smatraju se najstarijim hrvatskim bontonom.
Mulihova su djela namijenjena širokim slojevima naroda pa su pisana na kajkavskom, štokavskoj ikavici i na čakavskom narječju za Gradišćanske Hrvate. Zbog svog neumornog propovjedničkog i prosvjetnog duha nazvan je „apostolom hrvatskoga naroda“.
August Šenoa – najslavniji turopoljski zet
1838. – 1881.
Svake godine u adventno doba, u sklopu manifestacije Lucijini dani, Gradska knjižnica Velika Gorica prisjeća se najslavnijeg „turopoljskog zeta“ prigodnim obilježavanjem obljetnice njegove prerane smrti na sam blagdan svete Lucije 13. prosinca 1881. godine. Svake godine nastojimo otkriti nove činjenice i donijeti po neku novu zanimljivu pojedinost iz njegova života.
August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa bio je hrvatski romanopisac, pripovjedač, pjesnik, kritičar i feljtonist. Najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća. Pučku je školu i gimnaziju pohađao u Zagrebu i Pečuhu, a studirao je pravo u Pragu i Zagrebu, no studij nije završio.
Nakon uređivanja listova u Beču vraća se 1866. godine u Zagreb i radi u uredništvu “Pozora”, a potom kao gradski bilježnik i gradski senator. Bio je politički angažiran u Narodnoj stranci.
Radio je kao ravnatelj i dramaturg u Hrvatskom zemaljskome kazalištu (prethodnici HNK), urednikom društveno-književnoga časopisa “Vijenac” i potpredsjednikom Matice hrvatske. Prevodio je na hrvatski s njemačkoga, francuskoga, češkoga i engleskoga jezika.
Godine 1868. August Šenoa oženio se Slavom pl. Ištvanić iz Velike Gorice, a svoju ljubav ovjekovječio je u brojnim pjesmama i pismima upućenima supruzi. Turopolje je bilo i česta Šenoina književna inspiracija: cjelokupna radnja ljubavne pripovijetke „Turopoljski top“ odvija se u Turopolju, u romanu „Mladi gospodin“ ovjekovječio je velikogoričkog župnika Stjepana Pavića, a u povijesnom romanu „Diogeneš“ opisano je Turopolje u 18. stoljeću. U monografiji „Obitelj Šenoa i Turopolje“ autorica (i naša ravnateljica!)Katja Matković MIkulčić detaljno je istražila i prikazala povezanost Augusta Šenoe, njegovih sinova Branka i Milana, te drugih članova Šenoine obitelji s Velikom Goricom i Turopoljem.
Od 2008. godine imali smo prilike upoznati različite aspekte Šenoina života i djelovanja – družili smo se sa Šenoom na čaju i kolačićima uz čitanje ljubavnih pisama Slavici, postavili izložbu molitvenika iz ostavštine obitelji Šenoa, kroz istraživačku izložbu saznali tko je bio „mladi gospodin“ iz istoimenog romana, naučili nešto o Šenoinim mladenačkim danima provedenim u Pragu te zavirili u Šenoine spise na glagoljici!
Veliku pomoć pri pripremanju ovih događanja pružala nam je gospođa Marija Šenoa, udovica Šenoinog sina Milana, a od njezine smrti surađujemo sa gospođom Jasminom Reis, nasljednicom i agilnom kuratoricom zbirke Šenoa koja nam stalno iznova otkriva nove i nepoznate činjenice o njemu.
Marija Jurić Zagorka
1873. – 1957.
Jedna od najčitanijih i najomiljenijih hrvatskih književnica radnju svojih romana često smješta u Turopolje, a a mnogi su elementi iz bogate povijesti Turopolja u njima vrlo spretno i originalno korišteni.
Zagorkini su opisi povijesnih prilika vjerodostojni jer je za svoje romane sustavno proučavala povijesnu građu i dokumente, prije svega “Povijest Plemenite općine Turopolja” Emilija Laszowskog. Najdetaljniji prikaz Turopolja Zagorka donosi u romanima “Kći Lotršćaka” i u drugom dijelu “Gordane”.
Godine 2007. uz 50 godišnjicu smrti M.J.Zagorke, 30. studenoga organizirali smo multimedijski happening i predstavljanje najnovijeg izdanja “Gordane” u nakladi Školske knjige, uz vještice, inkvizitora, Zagorku glavom i bradom, vještice i čarobne napitke i kolačiće.
Godinu dana kasnije u okviru izložbe “Iz zavičajne zbirke” izložili smo i Zagorkina djela, među kojima posjedujemo i komplet “Gordane” u sveščićima iz 1957. – 1960., upravo onakvu kakva je triput tjedno izlazila uz dnevni tisak. 2012. godine obilježili smo 55. obljetnicu Zagorkine smrti gostujućim performansom o Zagorki koji je osmislila Dubravka Vidović, predsjednica Društva Marija Jurić Zagorka.