NAJ, NAJ, NAJ
NAJveća knjiga u Gradskoj knjižnici Velika Gorica
Naravno, svi koji redovno dolaze u Središnji odjel za odrasle nisu ju mogli ne vidjeti – to su naše Vjeveričine priče iz luga, knjiga koju smo dobili na poklon povodom 120-tog rođendana naše knjižnice i koja od tada krasi naš ulazni prostor.
Knjiga, nažalost, unatoč brojnim zabunama, nije prava, nego od stiropora!
A sad, šalu na stranu, koja je zaista najveća knjiga u našoj i vašoj knjižnici?
To je tzv. Milenijska Biblija.
U nakladi od 1500 numeriranih primjeraka 2008. godine objavljena je ručno uvezana Biblija u izdanju Mozaik knjige i Kršćanske sadašnjosti.
Naklada je strogo ograničena te su svi primjerci unikatni, a nakladnik za svaki primjerak izdaje vlasnički list ovjeren od javnog bilježnika sa kaligrafskim upisom imena i prezimena, numeracijskog broja i broja dokumenta.
Biblija je opremljena s više od 300 reprodukcija ilustracija, u ručnom uvezu, ima zlatni obrez s uzorkom te je luksuzno uvezana u kožu sa zlatnim ornamentima. Uz Bibliju dolazi i ručno izrađen, baršunom podstavljen i zlatnim ornamentima i pokrovom ukrašen drveni kovčežić.
Reprodukcije u knjizi potanko slijede i do 1000 godina stare izvornike iako su se imena autora koji su izradili ilustracije kroz stoljeća izgubila. Više od 100 ilustracija ukrašeno je zlatnom folijom, a tu su i dodatni komentari koji temeljito objašnjavaju ilustracije navodeći originalni povijesni izvor iz kojeg je ilustracija. Svi navedeni izvori čuvaju se u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici.
Tekst Biblije je hrvatski standardni prijevod koji se rabi u bogoslužju i u stručnim teološkim izdanjima, dakle najsuvremeniji prijevod Staroga i Novoga zavjeta, prijevod hebrejskih, aramejskih i grčkih izvornika što su ga izveli ponajbolji hrvatski bibličari i književnici.
NAJmanja knjiga u Gradskoj knjižnici Velika Gorica
To je pretisak knjige – molitvenika Katarine Zrinske Putni tovaruš. Pretisak je objavljen 2005. godine u Čakovcu, u izdanju Matice hrvatske – Ogranak Zrinski i Nacionalne i sveučilišne knjižnice iz Zagreba. Izvornik je tiskan 1661. u Mlecima i pripada žanru knjiga pučke pobožnosti.
Predstavlja jedno od najizrazitijih književnih ostvarenja hrvatskog baroka u okviru hrvatske molitveničke literature. O tomu da je pogodila potrebe vremena govori činjenica da je Katarinin Putni tovaruš bio onodobna hrvatska uspješnica te doživio još dvije naklade.
Izvorna veličina molitvenika je 9 x 4,5 centimetara, a veličina našeg pretiska 10,4 x 6,3 (mjereno s koricama!), što znači da je zaista bio pravi onodobni “prijatelj za putovanja”, pandan današnjoj džepnoj knjizi. Knjigu, nažalost, ne možete posuditi jer nije dio posudbenog fonda knjižnice, ali ako nas zamolite, ljubazno ćemo vam je pokazati!
NAJstarija knjiga u Gradskoj knjižnici Velika Gorica
Najstarija knjiga u Gradskoj knjižnici Velika Gorica je knjiga našeg zavičajnog autora, isusovca Jurja Muliha popularno zvana Posel apostolski.
Puni tekst s naslovne strane tog nabožno-poučnoga teksta, dakle puni naslov s podnaslovima glasi ovako (i ujedno vam objašnjava o čemu u knjizi možete čitati: Poszel apostolszki vu navuku kerschanszkom posztavlen z-oblasztjum, volyum i dareslivosztjum preszvetloga i prepostuvanoga goszpodina goszpodina Juraja Branjug z-Bosjum i aposztolszkoga sztola miloschum biskupa zagrebechkoga… ovak na szvetlo dan i vszem vernem kerschenikom vu zdussno poszlussanye, a duhovnem pasztirom vu marlivo nazvechanye szerdecheno preporuchen z-trudom i lyublenum szkerbjum p. Juraja Mulih T. J. messnika, missionariusza apostolszkoga obnassan i ovde na kratkom szlosen, stampan vu Collegiumu Zagrebechkom T.J. po Adalbertu Wessely, leta 1742. Eto.
Isusovac Juraj Mulih (1694 1754), najplodniji kajkavski pisac 18. stoljeća, rodio se 30. travnja 1694. u Hrašću. Većinu vremena provodio je kao misionar, a narod ga je izuzetno volio i poštovao. Autor je više od 20 knjiga, od kojih se u Zavičajnoj zbirci Gradske knjižnice Velika Gorica čuvaju Posel apostolski – sastavljen od velikog broja pouka, te jedan pretisak Regule dvorjanstva – prvi bon-ton na hrvatskom jeziku koje su zbog svoje živahnosti i neposrednosti današnjem čitatelju najzanimljivije od svega što je Mulih napisao.
NAJteži roman hrvatske književnosti – Zagorkina Gordana
Da, znamo da svaka narodna knjižnica ima po nekoliko primjeraka te duuugačke pripovijesti Marije Jurić Zagorke o izmišljenoj hrvatskoj nacionalnoj junakinji iz 15. stoljeća, i to u nekoliko različitih izdanja, jer interes za čitanjem Gordane i njezina popularnost kod svih slojeva čitatelja ne jenjava s godinama – naprotiv, svaka nova generacija naših čitateljica u jednom trenutku otkrije Gordanu!
Da, svi imajuGordanu, ali mi imamo sveščiće – točnije, izdanje Gordane u 140 sveščića koji su izlazili u Zagrebu od 1957. do 1960. godine tri puta tjedno, u ediciji Pučko štivo te u nakladi M. Jurić, N. Smolčića i L. Cara.
To izdanje čuvamo kao dio Zavičajne zbirke. Zato što to nije baš uobičajeno, a i zato jer je Igor Mandić Gordanu nazvao najvećim i najtežim romanom u hrvatskoj književnosti, eto je među našim NAJ NAJ knjigama.
Znate li tko je Onufrius Kopriva?
Čik pogodite! Ne znate? Ma reći ćemo vam svejedno – to je jedan od brojnih pseudonima i lažnih imena pod kojima se često sakrivao jedan od naših najpoznatijih književnika i NAJslavniji turopoljski zet – sad već pogađate – riječ je o Augustu Šenoi.
U Zavičajnoj zbirci Gradske knjižnice Velika Gorica čuvamo krhku knjižicu iz 1903. godine smiješnoga naslova Čudnovita dveh kaputov zmešarija. To je satirična pjesma napisana na kajkavskom i iskrivljenom latinskom koja kroz zamjenu dvaju kaputa govori o pivu.
U njoj Šenoa opisuje pijančevanje dvojice pajdaša na Silvestrovo i opijanje pivom, koje je uzrokovalo zamjenu kaputa i nevolje za obojicu protagonista, a onda u satiričnoj poanti poziva Hrvate da ne piju pivo, nego vino!