Tjedan zabranjenih knjiga obilježava se svake godine u tjednu između kraja rujna i početka listopada koji ove godine pada od 27.9. – 3.10.2021. Njime se slavi i promiče sloboda čitanja te se skreće pozornost na cenzuru i knjige koje su kroz povijest bile zabranjene.
Razlozi za cenzuru zbog kojih su knjige zabranjivanje, mnogobrojni su. Najčešći razlozi su ponajprije politički, zakonski, religiozni ili pak moralni. Gradska knjižnica Velika Gorica donosi Vam listu nekih od knjiga koje su kroz povijest bile zabranjivane, a koje se pak mogu pronaći i na policama naše knjižnice.
Za one koje zanima više, na poveznici niže nalazi se Wikipedijin popis knjiga sortiran po pojedinim državama s opisima o periodu i razlozima zabrana:
Životinjska farma / George Orwell
Koliko god čudno zvučalo, s obzirom na to da je gotovo u svakoj školi ovo djelo obvezna lektira, u nekim zemljama situacija je suprotna. Njeno izdavanje u Ujedinjenom Kraljevstvu bilo je odgođeno krajem Drugog svjetskog rata zbog anti-staljinizma koji knjiga sadržava. Također je bila zabranjena u Jugoslaviji i Keniji, a 2002. godine zabranjena je i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Vrli novi svijet / Aldous Huxley
Objavljen 1932. godine, “Vrli novi svijet” Aldousa Huxley zabranjen je prigovorima o korištenom jeziku, kao i o moralnim pitanjima. “Vrli novi svijet” je satirični roman, sa strogom podjelom klase, droga i slobodne ljubavi. Knjiga je zabranjena u Irskoj 1932. godine, a knjiga je zabranjena i izazovna u školama i knjižnicama diljem Sjedinjenih Država. Jedna je prigovor bila da je roman “usredotočen na negativnu aktivnost”.
Sotonski stihovi / Salman Rushdie
Autor je knjigu objavio 1988. i izazvao zgražanje i napad islamskih zemalja –
Bangladeša, Egipta, Indije, Irana, Kenije, Kuvajta, Liberije, Malazije, Papue Nove Gvineje,
Pakistana, Senegala, Singapura, Sri Lanke, Tanzanije i Thailanada. Ne samo to. Na njega
je bačena fetva pa je britanska policija godinama čuvala književnika na čiju je glavu
krenulo pola islamskog svijeta. Tako su prošla i “Djeca ponoći” iz 1981. jer je na žulj stao
hinduistima koji su knjigu protumačili kao kritiku na rođenje suvremenog identiteta.
“Sotonski stihovi” za lik imaju zlog imama koji se nakon emigracije na Zapadu vraća doma što su jedni protumačili kao diskreditiranje Muhameda, a drugi ajatolaha Homeinija. Homeini je osobno i proglasio fetvu što se u Britaniji opisalo kao poziv na ubojstvo književnika a navodno je na Rushdijevu glavu raspisano dva milijuna dolara. Skoro se deset godina pisac sakrivao i nije izlazio u javnost a od 1988. su iranski dužnosnici tvrdili da je “slučaj završen”. Sigurno se i danas Rushdi ne osjeća ugodno u mračnoj ulici.
Uliks / James Joyce
Zbog korištenog jezika i seksualnog sadržaja ovo je djelo izazvalo velike pobune unutar Sjedinjenih Država. Godine 1921. knjiga je dobila zabranu u SAD-u, a sve kopije koje su pristizale poštom bile su spaljene. Tek desetljeće nakon, slučaj je završio na sudu te je presudom ponovno dozvoljeno izdavanje “Uliksa”.
Rakova obratnica / Henry Miller
Ova kultna knjiga Henrya Millera početkom tridesetih godina XX. stoljeća postala je zabranjena u SAD-u. Zabrana je trajala tridesetak godina, sve do ranih 1960-ih. Američka carina u tom je periodu zabranila uvoz knjige zbog eksplicitnog sadržaja i vulgarnosti. Ostatak Millerovog opusa također je bio zabranjen u SAD-u. “Rakova obratnica” bila je do 1980-ih zabranjena i u Južnoafričkoj republici.
Na Zapadu ništa novo / Erich Maria Remarque
Autor djela bio veteran Prvog svjetskog rata koji je u knjizi opisao sve psihičke i fizičke poteškoće te traume s kojima su se suočavali njemački vojnici za vrijeme rata. No, nacistima postojanje takve knjige nije odgovoralo jer je potkopavalo propagandu koju su provodili.
Ljubavnik lady Chatterley / D. H. Lawrence
Objavljena je 1928. i u Australiji je odmah bila zabranjena: od 1929. do 1965. Da je opscena u SAD-u su shvatili kasnije pa je zabranjena i tamo i u Velikoj Britaniji. Zabrana je ukinuta 1959. odnosno 1960. godine. D.H. Lawrence napisao je tri verzije ovog romana.
Lovac u žitu / J.D. Salinger
Knjiga koja opisuje tri dana života problematičnog tinejdžera danas zvuči kao
uobičajena svakodnevnica. No, u vrijeme kada je izašla, iako je odmah dospjela na prvo
mjesto New York Times liste, izazivala je kontroverze i bila podložna cenzurama.
Smatrali su da ona previše negativno utječe na mlade naraštaje, koji se ne bi
trebali ugledati na lika koji je moralno upitan, iznimno vulgaran i odviše seksualan.
Lolita / Vladimir Nabokov
Zbog svoje opscene tematike, kako se smatralo u vrijeme kada je knjiga izdana, zabranjena je diljem zemalja. Profesor književnosti srednjih godina postaje opsjednut djevojčicom od dvanaest godina koja kasnije postaje njegova pokćerka. Neke od zemalja koje su je zabranile bile su Francuska, Engleska, Argentina, Novi Zeland, Južna Afrika, a danas se Lolita smatra jednim od najvećih književnih klasika.
Serijal knjiga o Harry Potteru / J. K. Rowling
Serijal je zbog svog sadržaja koji uključuje magiju i vještičarenje bio zabranjen u
nekoliko škola u SAD-u, jer vrijeđa konzervativne katolike
Boja purpura / Alice Walker
Roman američke spisateljice, koji je 1983. godine ovjenčan Pulitzerovom nagradom, a
1985. godine je Steven Spielberg prema njemu snimio istoimeni film. Roman je
bio zabranjen zbog uvredljivog jezika, eksplicitnosti i nepimjerenosti
određenim dobnim skupinama.
Candide ili Optimizam / Voltaire
Voltaireov Candide objavljen 1759. godine nedugo nakon izdavanja zabranila je katolička crkva jer se knjiga, u naravi satira, na komičan način osvrtala na brojne religijske i političke osobe tog vremena. Knjiga je također 1930-ih bila zabranjena u SAD-u zbog opscenosti.