Radno vrijeme knjižnice: Kliknite ovdje

Preporuke za čitanje uz Svjetski dan kulturne raznolikosti 21. svibnja

“Kultura se pojavljuje u različitim oblicima u vremenu i prostoru. Ta je raznolikost utjelovljena u jedinstvenosti i mnogostrukosti identiteta grupa i društava od kojih se sastoji ljudska vrsta. Kao izvor razmjene, inovativnosti i kreativnosti, kulturna raznolikost je potrebna svakoj ljudskoj vrsti kao što je bioraznolikost potrebna prirodi. U tom smislu, ona je zajednička baština čovječanstva i trebala bi biti priznata i prepoznata na dobrobit sadašnjih generacija i onih koje tek dolaze.”  Čl. 1. Opće deklaracije o kulturnoj raznolikosti Konvencije o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja  UNESCO-a iz 2005. godine.

Tom povijesnom deklaracijom države svijeta kulturnu raznolikost priznale su kao zajedničku baštinu čovječanstva. Svrha joj  je produbljivanje razumijevanja i promicanje svijesti o važnom odnosu kulture i razvoja te važnosti dijaloga između kultura. Sve kulture i civilizacije doprinose bogatstvu čovječanstva. Kulturna raznolikost je snaga razvoja temeljenog na toleranciji, međusobnom poštivanju, razumijevanju i prihvaćanju.

Republika Hrvatska sudjelovala je i u izradi teksta Konvencije o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja te na njenom usvajanju na 33. zasjedanju Glavne skupštine UNESCO-a u listopadu 2005. godine. Kulturna raznolikost simbol je nastojanja da se poticajem razvoja svih svjetskih kultura spriječi unificirani razvoj svijeta. Kulturna raznolikost predstavlja polaznu točku za suživot i uključenje svih ljudi te je osnova za život u multikulturalnom svijetu, važan je čimbenik razvoja, a njezino je poštivanje ujedno i poštivanje ljudskih prava. Kulturna baština je izvor naše kreativnosti…. (preuzeto sa stranica Ministarstva kulture)

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi – naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja grupe, zajednice ili društva, te izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima. Obuhvaća svekoliki način na koji živimo, naš opći sustav vrijednosti, tradicije, umjetnosti, vjerovanja. Taj nam dan daje priliku proširiti spoznaje o vrijednosti kulturnih različitosti i potiče nas na život u duhu mira, dijaloga i otvorenosti.

Neki to vole ljuće hrana, geni i kulturna raznolikost Gary Paul Nabhan

Gary Paul Nabhan: Neki to vole ljuće : hrana, geni i kulturna raznolikost

Autor vodi čitatelja na kulinarsko i evolucijsko putovanje kojem je cilj otkriti da se domovina naših predaka ne nalazi na nekom udaljenom, nedostižnom mjestu, već da je ugrađena u ljudske gene i ljudske prehrambene sklonosti uvjetovane kulturom. Kombinirajući znanstvene zaključke i osobne anegdote dokazuje da između osobnih kulinarskih sklonosti, gena, prehrane predaka i područja koja su oni dulje vrijeme nazivali svojim domom postoje vrlo dinamične veze. Svaka etnička kuhinja odražava evolucijsku povijest neke populacije, a za očuvanje zdravlja bitna je genima prilagođena prehrana, neodvojiva od zdravog tla i kulture

Multikulturalizam

Milan Mesić: Multikulturalizam : društveni i teorijski izazovi

Knjiga hrvatskog sociologa Milana Mesića bavi se multikulturalizmom, danas možda najprisutnijem pojmu u svijetu oko kojeg se još uvijek vode debate i koji je postao dijelom svakodnevnog društvenog, političkog, kultunog pa i ekonomskog života. Knjiga je podijeljena u dva dijela, a prvi se dio bavi uvodom u multikulturalizam i različite načine shvaćanja gdje autor donosi svojevrsnu povijest multikulturalizma, kao i definicije samog pojma, ali i predstavlja najznačajnije teoretičare i kritičare multikulturalizma. Drugi dio knjige usmjeren je na ključne teme i pojmove koje se vežu uz multikulturalizam, kao i na njegovu egzistenciju unutar zakonskih državnih propisa, obrazovanja, religije i feminizma.

Pod limunovim stablima

Bhira Backhaus: Pod limunovim stablima

Prvi roman Indijke rođene u Americi, pripadnice druge generacije indijskih doseljenika, na tragu je pisanja Jhumpe Lahiri i Arundhati Roy. Iz pričanja petnaestogodišnje Jeeto razotkriva se zamršena mreža obiteljskih odnosa u procjepu između stroge tradicije života pandžapske zajednice u Kaliforniji (indijskih Sikha) i života tipične moderne američke djevojke. Isprepleću se bogate slike kulture u tranziciji, svakidašnji jadi imigranata, nedaće dogovorenih brakova, a s druge strane želja za samoostvarenjem mimo okova tradicije.

adua

Igiaba Scego: Adua

Ispričan iz dvaju perspektiva o tri različita vremena, roman nelinearno spaja temu suvremenog migrantskog vala, somalskog folklora i tradicija u vrijeme kolonizacije te Italiju 70-tih godina prošlog stoljeća. Uz mnoštvo referenci na filmski svijet, Somalijka Adua priča svoju priču od vremena kada je tek stigla u Italiju kako bi snimila film, ali mlada i naivna pada u ruke nemilosrdnog redatelja i njegove žene, pa sve do današnjeg vremena kada u poodmakloj dobi pripovijeda o svojoj vezi s mlađim muškarcem. Priča njena oca Zoppe odvija se u doba talijanske kolonizacije istočne Afrike kada je radio kao prevoditelj i bio podijeljen između okupatora i svog naroda. Dijelovi priča nazvani Prodika, presijecaju te dvije priče te predočuju Zoppeov čvrst i hladan odnos prema Adui i njenoj sestri Maliki te tradiciju odgoja u Somaliji.

Sjećanja jedne gejše Arthur Golden

Arthur Golden: Sjećanja jedne gejše

Književna senzacija i apsolutni bestseler, ovaj vrsni prvijenac dosljedne autentičnosti i istančane liričnosti donosi nam istinitu ispovijest jedne od najpoznatijih japanskih gejši. Obraćajući nam se s mudrošću godina i glasom koji je iznenađujuće neposredan, Nitta Sayuri priča nam priču o svojem životu gejše. Njezina ispovijest počinje 1929. u siromašnom ribarskom selu kada je kao devetogodišnju djevojčicu neobičnih plavo-sivih očiju odvode od kuće i prodaju prestižnoj kući gejši. Svjedočimo njezinoj preobrazbi dok uči o rigoroznom umijeću gejši: glazbi i plesu,  kompleksnom postupku šminkanja, nošenju kimona i o frizuri toliko delikatnoj da iziskuje poseban jastuk. U Sjećanjima jedne gejše upoznajemo svijet u kojemu je izgled sve, u kojemu se nevinost djevojke prodaje onomu tko najviše plati, a žene uči kako zavesti najmoćnije muškarce, svijet u kojemu se ljubav prezire kao iluziju. Ovo je jedinstveno i trijumfalno djelo – u isto vrijeme romantično, erotično, napeto – i potpuno nezaboravno.

U gradu sjena i utvara

Murat Gülsoy: U gradu sjena i utvara

O Istanbulu su ispričane mnoge priče, a posebno mjesto među njima zauzima roman Murata Gulsoya, „U gradu sjena i utvara“. Priča nas vodi u kozmopolitski Istanbul s početka 20. stoljeća, a pratimo junaka Fuada koji novinarskim poslom odlazi u uzbudljivu osmansku prijestolnicu. Osim što svjedoči društvenim promjenama, Fuad će u Istanbulu tragati i za odgovorima o vlastitom identitetu (rođen u Francuskoj od majke Francuskinje i oca Turčina). Vješto kombinirajući političko i privatno, Gulsoy je napisao divan roman s predivnim gradom u njegovu središtu.

Kultura i jednakost egalitarna kritika multikulturalizma

Brian Barry: Kultura i jednakost : egalitarna kritika multikulturalizma

Knjiga Briana Barrya, profesora političke filozofije na Sveučilištu Columbia bavi se multikulturalizmom, odnosno odgovorom liberalno-egalističke misli na multikulturalističke pozicije. Barry se u knjizi posebice oštro obrušava na tvrdnje da multikulturalističke politike posebnih prava i posebnog tretmana za kulturno, vjerski ili etički definirane skupine potpunije ostvaruju ideal jednakosti od tradicionalnog liberalnog pristupa jednakih prava za sve. Knjiga je 2001. dobila nagradu za W. J. M. MacKenzie za najbolju politološku knjigu koju dodjeljuje britanska Political Studies Association.

Tihi zov Australije

Marlo Morgan: Tihi zov Australije : mudrost zaboravljene kulture stare 50000 godina i njena poruka ljudima današnjice

Autorica je provela četiri mjeseca sa nomadskim plemenom Praaustralaca na putovanju u Divljinu. Sebe su zvali “pravim ljudima”, a nju ženom koja dolazi iz svijeta “mutanata”. Prešavši s njima gotovo 2000 kilometara, bosa preko isušene pustinje, ona uči o drukčijem životu. Njeno učenje uključuje i znanje o načinima liječenja zasnovanim na 50000 godina staroj tradiciji Aboridžina. Knjiga predstavlja jedinstvenu, pravovremenu i snažnu poruku upućenu cijelom čovječanstvu, a ona glasi: Nije prekasno da spasimo svoj svijet od uništavanja samo ako shvatimo da je sav život – biljke, životinje i ljudi – dio iste univerzalne cjeline.

poruka iz zauvijek

Marlo Morgan: Poruka iz zauvijek : roman o domorodačkoj mudrosti Australije

Susret s australskom domorodačkom civilizacijom duboko se dojmio autorice, koja je čitateljima već poznata po svojoj prvoj knjizi s istom tematikom “Tihi zov Australije”. Premda ona nije prva kojoj su Aborigini nadahnuće, njezino se djelo razlikuje po tome što njihovu mudrost interpretira u duhu new age-a. Tako ona prati priču o domorodačkim blizancima rastavljenima odmah nakon rođenja, samostalnom učenju, o njihovoj potrazi za korijenima koja ih ponovno sjedinjuje iako se nalaze na suprotnim stranama svijeta. Izvodi pouke o snazi čistoće, prihvaćanja i otvorenosti, usprkos nepravdi i poniženju, upućujući ljude da žive u skladu s bezvremenim vrijednostima i jednostavnom mudrošću.

Gabriela, klinčić i cimet Jorge Amado

Jorge Amado: Gabriela, klinčić i cimet

“Gabriela, klinčić i cimet” je humoristično – satiričan panoramski prikaz života brazilskog gradića Ilheusa s početka 20. stoljeća, kada usjevi kakaovca daju rekordne prinose, a regija doživljava ekonomski procvat. Dvije su, međusobno isprepletene, fabularne linije u romanu. Prva je priča o susretu arapskog krčmara Naciba Saada i mlade, siromašne kuharice Gabriele, raskošne ljepotice egzotičnog temperamenta koji će Nacib pokušati obuzdati. Druga fabularna linija donosi priču o političkoj borbi između plantažera-tradicionalista, nesklonih modernizaciji i njihovih protivnika. Jean Paul Sartre djelo je nazvao “pučkim romanom u najboljem smislu te riječi”.

Guantanamera pjesme, priče, kronike i aforizmi

Jose Marti: Guantanamera : pjesme, priče, kronike i aforizmi

Jose Marti je kubanski pjesnik, esejist, domoljub, emigrant, simbol kubanske borbe za neovisnost od Španjolske. Neprocjenjiv je njegov doprinos kubanskoj kulturi, posebice književnosti, neovisnosti kao osnivača Kubanske revolucionarne stranke 1892. i časopisa Domovina, te kao začetniku latinoameričke književnosti moderne. Zbirka sadrži pjesme, eseje, priče, kronike i aforizme. Naslovna pjesma Guantanamera (Djevojka iz Guantanama), pisana, kao i ostale pjesme, slobodnim stihom, postala je kubanska domoljubna himna, te svjetski poznata 1966. kao uglazbljena verzija američkog sastava The Sandpipers. Pjesmu su obradili razni glazbenici, ali najpoznatiji je folk aranžman Pete Seegera.

Utvrda s devet kula

Qais Akbar Omar: Utvrda s devet kula : obiteljska priča dječaka iz Afganistana

Autobiografski roman koji govori o odrastanju u Afganistanu između stalnih ratnih sukoba, u vrijeme kada su eksplozije i stradanja na ulicama uobičajena stvar, a svatko tko ima obje ruke i noge smatra se sretnikom. Kabul je sedmogodišnji dječak čije je djetinjstvo ispresjecano društvenim nemirima i ratovima: nakon sovjetske okupacije i kratkog perioda mira, Afganistan dolazi u ruke mudžahedina, čime započinje građanski rat, koji prisiljava Kabulovu obitelj na skrivanje u skloništu i konačno na odluku o bijegu. No postavlja se pitanje: je li opasnije bježati iz Afganistana ili ostati u njemu?

raznolikost_civilizacija

Feliks Koneczny: Raznolikost civilizacija

Znanstveno istraživanje geneze, razvitka i propasti pojedinih civilizacija te pokušaji njihove klasifikacije i sistematizacije bili su u fokusu politologa, povjesničara i sociologa XX. stoljeća. Uz najpoznatije poput „Propast zapada“ (pisano 1918. ‒ 1922.) Oswalda Spenglera, „Studija povijesti“ (1934. ‒ 1961. u 12 svezaka) Arnolda J. Toynbeeja te „Sukob civilizacija“ (1997.) Samuela P. Huntingtona kao vrlo sustavno, metodički razrađeno i samim time značajno valja uvrstiti i knjigu „Raznolikost civilizacija“, utjecajnoga poljskoga autora Feliksa Konecznog, utemeljitelja discipline znanosti o civilizacijama. Knjigu je s poljskoga na hrvatski preveo Antonio Akmadža, a nakladnik je Udruga Repressija. Službeno je predstavljena u velikoj dvorani Matice hrvatske u travnju ove godine.