Radno vrijeme knjižnice: Kliknite ovdje

Novi nagovor na poeziju – odabrala Darija Žilić

Prvi dani proljeća za ljubitelje pjesništva znače i obilježavanje Svjetskog dana poezije, za što je u Hrvatskoj već godinama zadužena manifestacija Goranovo proljeće koja ovih dana u četiri grada – matičnom Lukovdolu, Zagrebu, Rijeci i Pazinu – ugošćuje čak 33 pjesnika iz 13 zemalja… ne možemo se požaliti, poezija je, barem ovih dana, i unatoč kvalifikacijama za europsko nogometno prvenstvo, nekima od nas najvažnija sporedna stvar na svijetu!

Ususret skorom umjetničko-knjiškom događanju koje će se u travnju i svibnju odvijati u Galeriji Galženica i Gradskoj knjižnici Velika Gorica, a započinje otvaranjem izložbe „Papir, škare, knjiga“, nakon pjesničkih preporuka književnika Kristijana Novaka u siječnju te Marine Vujčić u veljači, za ožujsku preporuku zamolili smo velikogoričku književnicu i književnu kritičarku Dariju Žilić. Koja nam je, dakle, pjesnička imena u razgovoru s promotoricom poezije Romanom Perečinec u emisiji Signatura Trećeg programa Hrvatskog radija preporučila Darija?

Na njezinom su se popisu preporuka našle prije svega pjesnikinje, a popis je podugačak jer kad se kao Darija gotovo oduvijek bavite ne samo pjesništvom, nego i pjesničkom književnom kritikom, teško je izdvojiti tek par imena. Marija Dejanović, Monika Herceg, Dorta Jagić, Ana Brnardić, Dijana Burazer, Andriana Škunca, Gordana Benić, Lana Derkač… Kao što nam otkriva Darija Žilić, u trenutnom boomu poezije upravo su autorice one koje pišu izvrsnu poeziju, a zajedno s muškim kolegama dokazuju da je hrvatska književnost u cjelini sjajna i korespondira s onom u regiji. Uz procvat pjesničkih tribina kao što su Poezija to go i Odvalimo se poezijom sve je više mjesta na kojima se poezija može izvesti i čuti uživo. Razloge za to Darija vidi u bliskosti poezije vremenima u kojima živimo, što potvrđuju i riječi uvijek upućenog urednika Krune Lokotara kako trenutno više mladih autora piše poeziju nego prozu.

Eto, nema nam druge nego da navalimo na novu, proljetnu porciju poezije. S Darijinog podugačkog popisa, s obzirom da smo neke od navedenih autorica već predstavili u ranijim Nagovorima, izdvajamo Anu Brnardić, Mariju Dejanović, Andrianu Škunca i Lanu Derkač. Čitajmo i uživajmo!

*tekstovi o autoricama preuzeti sa
https://marijadejanovic.wordpress.com,
https://elektronickeknjige.com/,
https://hrvatskodrustvopisaca.hr

Ana Brnardić : : : rođena 1980. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završila studij komparativne književnosti i hrvatskog jezika i književnosti, a na Muzičkoj akademiji studij violine. Objavila je knjige pjesama Pisaljka nekog mudraca (1998), Valcer zmija (2005), Postanak ptica (2009) i Uzbrdo (2015). U Rumunjskoj je objavljen izbor iz prve tri zbirke pod naslovom Hotel cu muzicieni (prev. Dumitru M. Ion, Bukurešt, 2009), a u Švedskoj je izašao prijevod knjige Postanak ptica, odnosno Fåglarnas tillblivelse (prev. Đorđe Žarković, Rámus förlag, Malmö, 2016). Za prvu je knjigu nagrađena Goranom za mlade pjesnike (1998), Nagradom Grada Siska (1998) i Nagradom Slavić Društva hrvatskih književnika za pjesnički prvijenac (1999), a za drugu Kvirinovom nagradom za mlade pjesnike (2005). Pjesme su joj prevedene na engleski, njemački, danski, švedski, francuski, španjolski, katalonski, galješki, talijanski, rumunjski, poljski, ukrajinski, bugarski, albanski i mađarski i objavljene u stranim časopisima i antologijama. Članica je europske pjesničke platforme Versopolis. Osim poezije, objavljuje i kritičke tekstove. S Adrianom Oproiuom prevodi modernu i suvremenu rumunjsku prozu i poeziju.  
Marija Dejanović : : : rođena je 1992. godine u Prijedoru, BiH. Odrasla je u Sisku, živi i djeluje u Zagrebu.Objavljivala je pjesme u raznim časopisima, zbornicima i na internetskim portalima u regiji i inozemstvu. 2018. godine osvaja nagradu Goran za mlade pjesnike rukopisom Etika kruha i konja i nagradu Zdravko Pucak za rukopis Središnji god. Čitala je poeziju na nekoliko festivala i tribina u Hrvatskoj i Sloveniji.Studira komparativnu književnost i pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Primarni fokus su joj kritička pedagogija, feministička kritika i teorije ideologije. Teorijske radove izlagala je na nekoliko međunarodnih znanstvenih konferencija i na mnogo međunarodnih studentskih konferencija.Bavi se studentskim i feminističkim aktivizmom. Ponosna je članica Inicijative za feministički Filozofski.  
Andriana Škunca : : : rođena 1944. u Bjelovaru, ali je podrijetlom iz Novalje na otoku Pagu, gdje je provela djetinjstvo, a i danas živi veći dio godine. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirala je jugoslavistiku i komparativnu književnost. Zastupljena je u brojnim domaćim i stranim antologijama, a njezina poezija prevedena je na gotovo sve europske jezike.Knjiga Novaljski svjetlopis (1999), s pedeset autoričinih fotografija prevedena je na njemački (Lichtschrift von Novalja, preveo Matthias Jacob, Daedalus Verlag, Münster, 2008) i češki (Zvon ve studeni / Novaljsky’ svêtlopis, preveo Dušan Karpatski, Fori Prague, Praha, 2009).Sastavila antologiju hrvatskih pjesama u prozi Naša ljubavnica tlapnja, sa Zvonimirom Mrkonjićem i Hrvojem Pejakovićem (1992).O samoniklim maslinicima Luna, na otoku Pagu napisala je monografiju Biblijski vrt / Sveta zemlja lunjskih maslina, opremljenu vlastitim fotografijama (2013), te knjigu poetskih eseja, putopisno dnevničkih zapisa Hodopis rubovima otoka, opremljenu vlastitim fotografijama (2013).Osim poezije piše književne kritike i poetske zapise o likovnim umjetnicima, a tijekom posljednja dva desetljeća posebno je zapažena kao umjetnička fotografkinja. Njezin fotografski opus nadahnut je otočkim hodopisima. Tijekom višegodišnjih pješačenja krajolicima Novalje i otoka Paga, zabilježila je mnoge neponovljive ambijente i ugođaje. Srođena s otokom pjesnikinja nalazi trajnu inspiraciju u skrovitim i napuštenim mjestima u kojima je pohranjena energija otočkih žitelja, tragovi svakodnevnice i baštine. Dosad je održala niz samostalnih izložbi u Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj i Češkoj. Fotografije su joj u više navrata prikazivane na HTV-u, u emisiji Fotografija u Hrvatskoj. Petar Krelja snimio je 2005. dokumentarni film u produkciji HTV-a pod nazivom Andriana, u kojem je kroz stihove predstavlja i kao vrsnu fotografkinju. Objavila je deset knjiga pjesama: Do neba bijelo (1969), Kratka sjena podneva (1973), Pomaci, tišine (pjesme u prozi, 1981), Napuštena mjesta (1985), Druga strana zrcala (pjesme u prozi, 1988), Korijen zid kutija (1992), Zeleni prah (pjesme u prozi, 1994, 1995), Novaljski svjetlopis (pjesme u prozi, s pedeset autoričinih fotografija, 1999), Predivo sve užih dana (izabrane pjesme, izbor i pogovor Zvonimir Mrkonjić, 2002), Vrijeme se zanjihalo (2015). Nagrade: Nagrada Društva hrvatskih književnika Tin Ujević za najbolju zbirku pjesama za Novaljski svjetlopis (1999); Nagrada Vladimir Nazor za zbirku izabranih pjesama Predivo sve užih dana (2003); Nagrada HAZU 2003. za zbirku izabranih pjesama Predivo sve užih dana (2003); Nagrada Goranov vijenac za cjelokupni pjesnički opus (2006).  
Lana Derkač : : : rođena je u Požegi 1969. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Piše poeziju, prozu, drame i eseje. Nagrađivana je, uvrštavana u antologije, panorame i zbornike u zemlji i inozemstvu. Bila je sudionik više međunarodnih pjesničkih festivala i književnih događanja kao što su Međunarodni pjesnički festival (Hrvatska), Struške večeri poezije (Makedonija), Curtea de Arges Poetry Nights (Rumunjska), Kuala Lumpur World Poetry Reading (Malezija), Kritya (Indija), Sajam knjiga u Guadalajari (Meksiko), Lirikonfest (Slovenija), International Poetry Meeting (Cipar), Festival international et Marche de Poesie Wallonie – Bruxelles (Belgija), Festival Internacional de Poesia u Granadi (Nikaragva)… Tekstovi su joj prevođeni na 15 jezika.Uredila je:-Kairos u Zagrebu (izbor poezije s Međunarodnog pjesničkog festivala; zajedno s Davorom Šalatom), DHK, Zagreb, 2006.-Third Word, Post-Socialist Poetry (izbor iz poezije postsocijalističkih zemalja; zajedno s indijskim književnikom Thachomom Poyilom Rajeevanom), Monsoon Editions, Calicut, 2007.Objavljene su joj sljedeće knjige:-Usputna raspela (poezija), Privlačica, Vinkovci, 1995.-Utočište lučonoša (poezija), Meandar, Zagreb, 1996. -Eva iz poštanskog sandučića (poezija), Meandar, Zagreb, 1997. -Škrabica za sjene (poezija), Matica hrvatska, Karlovac, 1999. -Rezignacija (drame), Meandar, Zagreb, 2000. -Osjećam melankoliju (poezija, zajedno s R. Jarakom i T. Ribićem), Nakladnička kuća Tonimir i Varaždinsko književno društvo, Varaždinske toplice, 2002. -Osluškivanje anđela (kratke priče), Meandar, Zagreb, 2003. -Šuma nam šalje stablo e-mailom (poezija), DHK, Zagreb, 2004. -Striptiz šutnje (poezija), Tribina Jutro poezije, Zagreb, 2006. -Tko je postrojio nebodere (poezija), Altagama, Zagreb, 2006. -Murmullo sobre el asfalto (poezija, zajedno s Davorom Šalatom), La Zonámbula, Guadalajara, 2008. -Zastava od prašine (kratke priče), V.B.Z, Zagreb, 2009. -Qui a mis en rang les gratte-ciels? et autres poèmes (poezija), M.E.O, Bruxelles, 2010. -Šah sa snijegom (poezija), HDP, Zagreb, 2011. -Doručak za moljce (roman), Naklada Ljevak, Zagreb, 2012. -Posvajanje neba (poezija), HDP, Zagreb, 2015. -Ugovor s prašinom (poezija), JU Ratkovićeve večeri poezije, 2017.