Najčitanije knjige u prosincu 2021.

Knjige mjeseca određuju se prema iskazanom interesu korisnika i broju posudbi tijekom navedenog mjeseca iz područja književnosti, popularne znanosti i knjiga za djecu.

Prosinac, hrvatsko pučko ime (praslavenskoga podrijetla) za dvanaesti mjesec gregorijanskoga kalendara; naziva se i imenom latinskoga podrijetla decembar. Etimologija i povijesno značenje naziva nisu posve sigurni. Postavka T. Maretića po kojoj je prosinac dobio naziv prema imenici proso (prosincem se naziva i božićni kolač koji se nekada mijesio od prosa) nije prihvaćena. Prema pučkoj etimologiji, naziv dolazi od glagola prositi u značenju prosjačiti, ali ta motivacija nije vjerojatna u doba nastanka naziva prosinac. Naziv je najvjerojatnije nastao od glagola prosinuti; premda samo značenje u cjelini ostaje nejasno, glagol izražava povremeno probijanje sunca kroz oblake ili maglu, ali označuje i sijanje sunca općenito. Pritom se prosinac smatra mjesecom u kojem dani postaju sjajniji, što je više obilježje prvoga mjeseca u godini, ali se to opravdava činjenicom da se naziv prosinac nekada i rabio za prvi mjesec u godini, što potvrđuju ruski, ukrajinski i lužičkosrpski jezik.

Književnost:

otok nestalih stabla

Otok nestalih stabala / Elif Shafak

Cipar, prekrasan otok na kojemu se sukobe starosjedioci Grci i Turci, domovina je dvoje mladih, Defne i Kostasa koji se nalaze na suprotnim stranama, razapeti između lojalnosti svojim obiteljima s jedne strane i obuzeti strastvenom ljubavlju s druge. Defne i Kostas razdvoji rat, no oni se iznova pronalaze dvadeset godina kasnije te obnavljaju svoju ljubav. Zasnivaju brak i dobiju dijete, žive u Londonu naizgled sretnim životom, no pritisci prošlosti, teških obiteljskih tragedija i stradanja, odvojenost od domovine i vlastitih korijena, lomi ih na različite načine. Autorica kroz priču o zabranjenoj ljubavi koja pokušava srušiti barijere, otvara i brojna druga pitanja – o razornom ljudskom djelovanju na čitave narode te na prirodu koja se uvijek iznova obnavlja (simbolika drveta smokve, pripovjedačice u romanu) i time daje nadu u mogućnost sretnije budućnosti.

supruge

Supruge / Tarryn Fisher

Njezino pravo ime nije važno – samu sebe zove Četvrtak jer njezin muž, kojeg obožava, posjećuje ju samo četvrtkom. Osim nje, on ima još dvije žene, Ponedjeljak i Utorak, i sve tri pristaju ga dijeliti, uz strogu uputu da jedna o drugoj ne smiju ništa znati. No Četvrtak će slučajno saznati ime jedne od svojih suparnica i znatiželja će ju odvesti na njezinu adresu, gdje će se ona i Utorak upoznati, a ubrzo i zbližiti – sve bez znanja njihovog zajedničkog muža. No što se one bolje upoznaju, to će više Četvrtak uviđati da nešto nije u redu i da čak i ono malo što zna o svom suprugu možda nije ni blizu istini.

Dječja književnost:

prica o dva gada

Čovpas : priča o dva gada / napisao i ilustrirao Dav Pilkey

Autor poznatog serijala romana za djecu Kapetan Gaćeša ovog je puta mladim čitateljima pripremio stripove o Čovpasu – policajcu ljudskog tijela i pseće glave te njegovom najvećem neprijatelju, genijalnom mačku Frkiju. U trećem nastavku stripa junaka čeka dvostruka nevolja tako da će ovoga puta morati dvostruko više truda uložiti kako bi svladao svoje krznene neprijatelje i ostao vrhunski pas-policajac. Na kraju knjige je škola crtanja uz koju se može naučiti crtati junake iz stripa. Knjiga je namijenjena djeci osnovnoškolske dobi.

Popularna znanost:

Aspekti novog desnog radikalizma

Aspekti novog desnog radikalizma / Theodor W. Adorno

Knjiga je nastala na temelju tonskog zapisa predavanja koje je ovaj istaknuti njemački filozof i sociolog održao 1967. godine u Beču. Adorno je analizirao ciljeve, izvore i taktiku desničarskog radikalizma svog vremena na primjeru njemačke radikalne desničarske stranke NPD. Njegove spoznaje aktualne su i danas u smislu lakšeg razumijevanja suvremenog desnog radikalizma.

Možemo!

Možemo! : kako je nastala nova hrvatska ljevica : [pokret koji želi promijeniti Hrvatsku] / Robert Bajruši

Iako se potkraj veljače 2017. godine to nije činilo tako nakon što se dvadesetak ljudi okupilo pored ruševina zagrebačkog Paromlina i javnosti obznanilo da su osnovali platformu imena “Zagreb je naš!”, četiri godine kasnije, u svibnju 2021. godine, jedan od članova platforme, Tomislav Tomašević, postao je zagrebački gradonačelnik, a ova je platforma, pod novim imenom “Možemo” postao pokret osvojiviši 2020. godine čak 7 saborskih mjesta. Kako je od lokalne platforme nastao nacionalni pokret, tko su njegovi članovi te kakvi su im planovi za zelenu, tolerantnu i potpuno drukčiju vladavinu glavnim gradom, saznajte u knjizi nagrađivanog novinara Roberta Bajrušija.

Skip to content