Od 7. do 14. prosinca u Središnjem odjelu za odrasle možete razgledati mini izložbu vezanu uz književnika Augusta Šenou i jednu zanimljivu obljetnicu. Naime prije 150 godina, točnije 15. svibnja 1865. godine, u časopisu “Glasonoša” prvi je put objavljena pripovijetka “Turopoljski top”. S obzirom na ljubavnu radnju i na zaplet sličan Shakespeareovoj drami „Romeo i Julija“, bila je rado čitana i od tada je doživjela brojna izdanja – i kao zasebna publikacija i u zbirkama Šenoinih pripovijesti.
U prostoru knjižnice bit će izloženi primjerci izdanja „Turopoljskog topa“ iz knjižnične Zavičajne zbirke, te materijal vezan uz autora Augusta Šenou, a kroz izložene tekstove moći ćete saznati i nešto više o stvarnom turopoljskom topu.
U pripovijesti „Turopoljski top“ riječ je o ljubavi između dvoje mladih, Jelice i Vlatka, čije su obitelji Ištvanić i Ferketić zavađene zbog politike. Jedna je obitelj ilirska, a druga mađaronska. Djevojčin otac, lomnički mađaron Ištvanić zakleo se da neće udati kćer za ilirca odnosno da se to može dogoditi tek onda kad u slavu konstitucije opali stari turopoljski top iz grada Lukavca, a to je u ono vrijeme, doba Bachova apsolutizma, bilo jednostavno nemoguće. U međuvremenu, 1860. godine pada apsolutizam, nakon čega je proglašena konstitucija, a stari župnik daje ispaliti top u njezinu čast. Taj simbolički pucanj bio je znak da se Jelica i Vlatko napokon mogu vjenčati. Ljubav je prevladala sve prepreke i nesporazume i spojila zavađene obitelji.
August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa bio je hrvatski romanopisac, pripovjedač, pjesnik, kritičar i feljtonist. Najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća. Pučku je školu i gimnaziju pohađao u Zagrebu i Pečuhu, a studirao je pravo u Pragu i Zagrebu, no studij nije završio. Nakon uređivanja listova u Beču vraća se 1866. godine u Zagreb i radi u uredništvu “Pozora”, a potom kao gradski bilježnik i gradski senator. Bio je politički angažiran u Narodnoj stranci. Radio je kao ravnatelj i dramaturg u Hrvatskom zemaljskome kazalištu (prethodnici HNK), urednikom društveno-književnoga časopisa “Vijenac” i potpredsjednikom Matice hrvatske. Prevodio je na hrvatski s njemačkoga, francuskoga, češkoga i engleskoga jezika.
S obzirom na to da se 1868. godine August Šenoa oženio Slavom pl. Ištvanić iz Velike Gorice, Turopolje je bilo i česta književna inspiracija: cjelokupna radnja ljubavne pripovijetke „Turopoljski top“ odvija se u Turopolju, u romanu „Mladi gospodin“ ovjekovječio je velikogoričkog župnika Stjepana Pavića, a u povijesnom romanu „Diogeneš“ opisano je Turopolje u 18. stoljeću. U monografiji „Obitelj Šenoa i Turopolje“ autorica (i naša ravnateljica!) Katja Matković Mikulčić detaljno je istražila i prikazala povezanost Augusta Šenoe, njegovih sinova Branka i Milana, te drugih članova Šenoine obitelji s Velikom Goricom i Turopoljem.
150 godina „Turopoljskog topa“
izložba
7. – 14. prosinca 2015.
Gradska knjižnica Velika Gorica
Središnji odjel za odrasle, Zagrebačka 37