Radno vrijeme knjižnice: Kliknite ovdje

Hrvatski karnevali – izložba

U Područnoj knjižnici Galženici od 1. do 25. veljače 2020. može se razgledati prigodna izložba vezana uz ovo doba godine pod nazivom „Hrvatski karnevali“. Na osam stakala putem tiskanih fotografija prikazani su neki fašnički i maskembalski prizori iz raznih gradova i područja u Hrvatskoj, uz kraće prigodne tekstove.

Može se saznati ponešto o pokladnom jahanju u Vinkovcima, običaju koji vuče svoje korijenje još iz vremena Vojne krajine. Unazad dvadesetak godina ova je tradicija obnovljena u mnogim mjestima nekadašnje Vojne krajine, ali su ovaj običaj prihvatila i druga mjesta. Pokladni običaji u cijeloj Moslavini, danas su se sveli na pokladni utorak sa završnicom na Pepelnicu, a obuhvaćaju nekoliko osnovnih segmenata: prerušavanje i ophodnja maskiranih skupina koje istjeruju zlokobnu zimu zastrašujućim maskama i bukom.

Dubrovački karnevo krajem veljače dio je Dubrovačkog zimskog festivala, manifestacije koja obuhvaća pregršt zimskih događanja i atrakcija. Četiri dana dubrovačkog karnevala glavninom svog programa posvećena su djeci i mladima, ali tradicija feste na posljednji dan poklada i mašakarane zabave  na kojoj se s nestrpljenjem iščekuju samostalne i grupne maske, koje se bave temama aktualnih političkih i društvenih događanja, održala se do danas, pa je svi s nestrpljenjem očekuju.

Pokladni običaji u cijeloj Moslavini, danas su se sveli na pokladni utorak sa završnicom na Pepelnicu, a obuhvaćaju nekoliko osnovnih segmenata: prerušavanje i ophodnja maskiranih skupina koje istjeruju zlokobnu zimu zastrašujućim maskama i bukom. Turistička zajednica grada Kutine, zajedno sa partnerom Fašničkom udrugom “Kobre” svake godine, počevši od sredine 90-ih, tradicionalno organizira manifestaciju “Fašnik u Kutini – FUK”. Fašničke povorke svake godine iznova oživljavaju pokladne običaje, pjesmu, ples i ludost kroz ulice grada Kutine. Program Fašnika sastoji se od maskirane povorke (djeca i odrasli), te završne zabave uz organiziranu ugostiteljsku ponudu i glazbeni program.

Splitski krnjeval je potpuno drugačiji karneval dijelom zbog toga što je jedan od najstarijih na svijetu, a dijelom i zbog Krabuljnih plesova koji su se diljem grada organizirali za razliku od drugih gradova gdje je naglasak bio na povorkama. Slijedom toga današnji Splitski krnjeval nastavlja tradiciju te broji mnoštvo različitih događanja krajem veljače i početkom ožujka. Splitski krnjeval je karneval ljubavi. Još od nesretne ljubavi Marka Marulića koji je detaljno opisao i krabuljne plesove i svoje ljubavne jade, do danas se na Splitskim krnjevalima pletu ljubavi i prevare.Tako Splitski krnjeval predvode Meštar i Meštrovica a njihovu idilu pokušava pokvariti Krnje. Hoće li Krnje uspjeti ili će biti osuđen za nepodopštine i spaljen to ovisi o Velikom sucu i narodu.

Paški karneval je najžilaviji dio paške tradicije, običaj koji se održava od 13. stoljeća. Program paškog karnevala prvi je puta objavljen 1846. godine., a u tekstu se navodi kako je to dugogodišnja tradicija. Na Pagu zabava traje još od sredine siječnja – vesele maškare tulumare svaku subotu, a u zadnjim danima karnevala, 11., 12. i 13. veljače karnevalska zbivanja sele se na glavni gradski trg uz veliku maškaranu povorku, primopredaju vlasti, neizbježno paško kolo, tumbulu, Gradsku glazbu Pag, kulturno-umjetničko društvo, pjevače pučkih napjeva. Sredinom veljače zakazano je čitanje oporuke i spaljivanje krivca za sve nevolje.

Najiščekivaniji događaj u Samoboru definitivno je tamošnji fašnik, raskošan karneval kojim Samoborčani tjeraju zle sile iz prethodne godine, opraštaju se od zime i otvaraju svoja srca i nadanja nadolazećem proljeću. Samobor je od davne 1885.g. karnevalska metropola ovog dijela Hrvatske. Desetak dana njegovim ulicama vlada potpuno bezbrižno veselje, pod tisućama se maski krije smijeh i radosna pjesma, a plesom se dočekuje novi život. Neizvjesnost traje sve do suđenja Fašniku, središnjeg događaja karnevala. Naime, na glavnome se gradskom trgu odigrava predstava u kojoj se sudi Fašniku, sav bijes, tuga i nesreća ljudi. Lutka krivcu za sve nevolje u protekloj godini. Na njega se iskaljuje Fašnika spektakularno se spaljuje na fašnički utorak čime se po prastarom vjerovanju lišavamo svih negativnih utjecaja u sljedećo godini. Nakon što je Fašnik kažnjen, počinje sveopće veselje koje bi trebalo označiti i cijelu godinu.

U siječnju se u Rijeci blagdanska dekoracija zamjenjuje karnevalskim trakicama te počinje novo izdanje Riječkog karnevala. Peto godišnje doba tradicionalno počinje 17. siječnja na Antonju i završava na Pepelnicu 26. veljače kada će Pust platiti glavom za sve loše u protekloj godini – jer netko kriv mora biti! Uvodna manifestacija u sve maškarane ludosti koje se očekuju je svečana primopredaja ključeva Grada maškarama i izbor Kraljice Riječkog karnevala, nakon čega slijede brojne maškarane zabave i različite manifestacije pod maskama, dok se sudionici pripremaju za veliko finale – Međunarodnu karnevalsku povorku 23. veljače. Najmlađi također imaju svoj dan pod maskama kroz raznobojnu Dječju maškaranu povorku. Uz mnoštvo manifestacija pod maskama, humanitarnog maškaranog bala te mnogih drugih, zabave ne nedostaje, jer na Riječkom karnevalu svatko može biti što god želi!

Turopoljski fašnik, narodni običaj praćen maskiranjem, šalom, plesom i sveopćom bukom, svake se godine tradicionalno organizira u Velikoj Gorici. Fašnička Republika počinje predajom vlasti i preuzimanjem ključeva grada, a glavni fašnički domaćini Pajcek, Luk i Žir svake godine pripreme bogati program za sve uzraste. Vrhunac fašničkog ludila očekuje vas za vrijeme velike fašničke povorke koja prolazi središtem grada i u kojoj sudjeluje veliki broj domaćih i stranih grupa, dok se dan kasnije na Malom fašniku biraju nakreativnije maske koje izrađuju djeca iz velikogoričkih vrtića i osnovnih škola. Fašnik je vrijeme druženja, zabave, šala, kreiranja i spajanja nemogućih kombinacija, zato naoružani veseljem i dobrom voljom planirajte dolazak na goričku špicu s maskom na licu!

hrvatski karnevali 2020.jpg web